
„U prošloj godini je zabilježen najmanji broj zaposlenih u posljednjih pet godina – 80.315 i najveći broj nezaposlenih ikada – 98.293 nezaposlenih, te svi statistički pokazatelji govore da građani lošije žive. Godina 2012. će biti zabilježena kao crna godina Tuzlanskog kantona“, kazao je Muris Bulić, konsultant za monitoring CCI-a.
Prema rezultatima monitoringa CCI-a, sve promjene u Vladi i Skupštini TK nisu dovele do povećanja efikasnosti u njezinom radu, a realizacija programa rada je za 4 posto manja od prošlogodišnje iako je planirano 11 zakona manje.
Industrijska proizvodnja je porasla za 1,1 posto, ali su hemijska i drvna industrija u rasulu, smatraju u CCI-ju. Izvoz je pao za 14 posto, neto plate za 1,4 posto, dok su troškovi života porasli za 2,1 posto.
Statistički podaci govore da se najteže živi u Općini Gračanica gdje je prosječna plata 512 KM, iako je to općina koja se smatra centrom male privrede tog kantona.
Vlada je u 2012. godini od planiranih 186 mjera realizirala 156 i time postigla 84 posto realizacije Programa rada. Manji učinak je imala Skupština Tuzlanskog kantona koja je od planiranih 70 mjera, razmotrila ukupno 56 i ispunila 79 posto planiranog, prenosi Fena.
U poređenju sa 2011. godinom, učinak obje institucije je manji za 4 posto, a među nerealiziranim mjerama je i osam zakona, tri strategije i jedan kantonalni plan.
Zbog pada prihoda od indirektnih poreza, Vlada je budžet rebalansirala na iznos od 355.644.005,13 KM i time povećala rashode za 503.858,32 u odnosu na planirane, a povećanje javnih rashoda je ostvareno samo zahvaljujući naplati duga od JP Elektroprivrede u iznosu od 6.7 miliona KM i povećanim primicima od domaćeg zaduživanja za 8 miliona KM.
Pokazatelji o padu neto plaća i životnog standarda građana, porastu nezaposlenosti je konstanta koja je do kraja 2012. godine pratila rad Vlade Tuzlanskog kantona.
Kako je istaknuto na pres-konferenciji, najveći podbačaj je bio u izradi strategija, jer od tri planirane, nijedna nije utvrđena. Posebnu zabrinutost stvara kašnjenje u izradi strategije razvoja turizma koja je nova razvojna šansa Tuzlanskog kantona, te strategije saobraćaja i sporta, oblastima u kojima je već dugi period stanje i više nego loše.
CCI tvrdi da je Skupština TK kao i u prethodnim godinama realizovala sve mjere koje su od vlade utvrđene, tako da je presudna odgovornost za neurađeno ponovo bila u Vladi Tuzlanskog kantona ili u Vladi Federacije koja nije uredila neophodne okvirne zakone.
Budžet za 2013. godinu ponovo nije usvojen na vrijeme, međutim program rada Skupštine TK jeste, stoga je očito da se planiralo bez poznavanja finansijskog okvira. Kako u planovima nema ni tematske sjednice o stanju u privredi, a ni donošenja Okvirnog programa za nova i bolja radna mjesta, postavlja se pitanje: da li su Vlada i Skupština Tuzlanskog kantona pravilno odredila prioritete za 2013. godinu?
E.H. / Bportal